preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vladimira Nazora Nova Bukovica

 > Naslovnica
Vijesti

Stop zadirkivanju i ismijavanju

Autor: Administrator , 10. 4. 2014.

     Šale, zdravi humor i smijanje od srca određenim zgodama zasigurno obogaćuju školske dane. Zdravi humor i dobronamjerne šale znakovi su prijateljske povezanosti i zabave. Svatko je kad tad zadirkivao svoga prijatelja, „bocnuo“ ga nekom šalom, što je bio znak bliskosti, prijateljstva i opuštenosti. No, kada se šala i zadirkivanje pretvore u ismijavanje, to više nije igra...
 

     Ruganje, zadirkivanje i ismijavanje oblici su izravnog verbalnog nasilja i najčešće se događaju izvan prisutnosti nastavnika i drugih odraslih osoba. Iako se donedavno smatralo kako je fizičko nasilje najštetniji oblik zlostavljanja, ne smiju se zanemariti posljedice dugotrajnog ismijavanja. (...)

Zašto djeca zadirkuju?

    Gledajući crtane filmove djeca često usvajaju fraze svojih idola – superjunaka te promatrajući roditelje i druge odrasle usvajaju određene obrasce ponašanja. S vremenom, kako se govor razvija, djeca uviđaju kako neke riječi i fraze imaju pozitivno ili negativno značenje. Počinju zadirkivati drugu djecu zbog nečega po čemu se razlikuju od njih samih, dok istovremeno nisu u mogućnosti razumjeti posljedice svog ponašanja ili izgovorenih riječi.

     Djeca zadirkuju vršnjake jer žele biti zapaženi i u središtu pažnje. Zadirkivanje ih, samo po sebi, na neki način zabavlja i često to rade iz dosade. Ujedno se osjećaju snažno i moćno. Često ne znaju kako bi ostvarili prijateljski kontakt s nekim pa počnu zadirkivati prijatelje iz razreda. U redu je našaliti se, no sustavno zadirkivanje prerasta u ismijavanje. Važno je da se takvo ponašanje učenika zaustavi na vrijeme .Učenik treba naučiti kako nije u redu šaliti se na račun drugih ako takvo ponašanje ranjava druge ili im smeta.

     Iz perspektive učenika kojeg se ismijava, važno je i tko to radi. Nije isto ako se na njegov račun našali dobar prijatelj ili netko s kim uopće nije blizak. Postoje granice i različit stupanj emocionalne osjetljivosti.

     Iako pojedini učenici ne doživljavaju ispade drugih, ima učenika koji su emocionalno ranjivi i jednostavno se ne znaju nositi ni s dobronamjernom šalom. U situacijama kada dođe do ismijavanja, teško im je ignorirati takva ponašanja drugih ili ostati „hladne glave“. Takve učenike potrebno je učiti tehnikama samokontrole te da znaju reći „Molim te prestani!“.

Djevojčice vs. dječaci

     Rezultati mnogobrojnih istraživanja na temu nasilja navode kako su dječaci skloniji fizičkom nasilju, dok su djevojčice sklonije verbalnom. (...)

    Djevojčice su sklonije ismijavati vršnjakinje zbog nenošenja modne ili brendirane odjeće, izgleda i boljeg školskog uspjeha. Sklonije su druge djevojčice nazivati raznim pogrdnim imenima kako bi ih izolirale od drugih djevojčica. Općenito, i dječaci i djevojčice skloni su vršnjake nazivati pogrdnim imenima, „prilijepiti“ im određene „smiješne“ nadimke zbog izgleda („Debeljko“, „Ćoravi“) i slično. Često zbog iskrivljene popularnosti vrijeđaju i omalovažavaju druge učenike, jer se razlikuju izgledom, lošije čitaju, nose naočale, kao i zbog vjerskih te nacionalnih različitosti.

     Bez obzira na dob, učenicima je teško staviti se u položaj druge osobe koja na neki način pati. Nisu sposobni staviti „naočale druge osobe“ ili „ući u tuđe osobe“.

Koje su posljedice dugotrajnog ismijavanja?

Ismijavanje, samo po sebi, označava verbalni napad na drugu osobu. Učenik koji ismijava drugog napada osjećaj vrijednosti tog učenika, što kod njega dovodi do osjećaja srama, pa čak i straha. Ako je ismijavanje učenika sustavno i dugotrajno, učenik koji je ismijavan počinje sumnjati u sebe i svoje sposobnosti što dovodi do niskog samopoštovanja. Zbog neugodnosti koje doživljava i osjećaja straha, učenik se postepeno počinje povlačiti u sebe, distancira se od drugih učenika.

      Takav se učenik rijetko kada povjeri prijateljima, razredniku/ici, roditeljima. Počinje „trpjeti“ nešto što ne mora i škola mu postaje „mučno“ mjesto. Često dolazi do zanemarivanja obveza i učenja. Zbog takvog emocionalnog stanja učenici postaju mirni i tihi, a zbog tog „pristojnog“ ponašanja nastavnici ponekad i ne primijete kako se taj učenik osjeća ili da se nešto s njim događa. Učenici koji su bili ismijavani od strane drugih mogu postati tjeskobni, depresivni, usamljeni, uplašeni i tužni u kasnijim fazama života.

     Za razliku od osoba koje su ismijavane, učenici koji ismijavaju druge ponašaju se poput moćnika jer je u pozadini lažni osjećaj samopouzdanja. Imaju osjećaj da su „frajeri“, da su zabavniji i tako privlače pažnju. Često takvi učenici ne mogu razumjeti kako se drugi osjećaju jer nemaju razvijenu empatiju, a ni savjest.

      Kada dođe do situacija ismijavanja, važno je učenika potaknuti da osvijesti zbog čega nekoga zadirkuje, kao i to kako se sam osjeća. Potrebno je naglašavati kako je svatko poseban na svoj način i da je ljepota u tome što se ljudi razlikuju. Također, korisno je pitati učenika koji ismijava nekoga je li birao gdje će se roditi, tko će mu biti roditelji, kako će izgledati i slično. Tako mu se ukazuje kako ni jedan ni drugi nisu manje vrijedni zbog određenih razlika, ali da zasigurno svatko od njih ima nešto dobro te da je važno dati priliku za međusobno upoznavanje.

    (...)

Kako smanjiti ili zaustaviti ismijavanje?

      Laički rečeno, zadirkivanja i neslanih šala uvijek je bilo među djecom tijekom školovanja. S obzirom na učestalost ruganja i ismijavanja u školskom okruženju, potrebno je takva ponašanja smanjiti i zaustaviti. Važno je raditi na prevenciji takvog ponašanja, prije svega, poučavanjem učenika i ostvarivanjem toplog suradničkog odnosa u razredu, kao i među drugim razredima.

Što škola može i treba učiniti?

      Razrednik je osoba koja ima ključnu ulogu u postizanju grupne povezanosti, prijateljske atmosfere, suradnje i građenju takvih odnosa općenito. To se najčešće ostvaruje na satovima razredne zajednice. Također, i stručni suradnici imaju veliku ulogu. Oni su ti koji često osmišljavaju vlastite preventivne programe (svaka škola ima svoju problematiku) kako bi se nasilje općenito smanjilo. U suradnji s razrednicima, provode radionice koje uključuju teme razvoja socijalnih vještina, dobre komunikacije, izražavanje osjećaja, prihvaćanje sebe i razvoj samopouzdanja, grupe vršnjačke potpore i slično. Učenici u pravilu jako dobro reagiraju na takav oblik rada i učenje, jer radionice same po sebi uključuju razne aktivnosti i igre koje imaju utjecaj na promjenu učenikovog ponašanja.

(...)

Tolerancija se uči, a educiranje o navikama, običajima i ponašanjima pripadnika drugih kultura doprinosi prihvaćanju različitosti.

 

Više o ovoj temi možete naučiti na portalu Istraži me.

 


Izvor: Marija Novoselić, portal Istraži me


eTwinning school mission

e-Dnevnik
Ponosni!

Erasmus+ | Program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport

 

 

Kalendar 2023/2024

Energetska obnova škole

Projekt je sufinancirala

Europska unija iz

Europskog fonda za regionalni razvoj

Škole -susjedi i prijatelji

CMS za škole logo
Osnovna škola Vladimira Nazora Nova Bukovica / Zagrebačka 28, HR-33518 Nova Bukovica / os-vnazora-novabukovica.skole.hr / skola@os-vnazora-novabukovica.skole.hr
preskoči na navigaciju