Dan rječnika obilježavamo jer djeca u školi više nemaju razvijen vokabular kao prije, odnosno koriste samo određeni broj riječi, za koji čak nismo sigurni mjeri li se u troznamenkastom broju.

Tako na hodnicima često možemo čuti kako je sve super, cool, OK ili slično. No, pitamo se, kamo su nestale riječi poput: izvrsno, odlično, lijepo, fantastično, divno, famozno i još mnoge druge? Jesmo li oduvijek govorili tako „siromašno i nemaštovito“? Zašto sve češće posežemo za rječnikom hrvatskoga jezika čitajući na – hrvatskom jeziku?!

Prvi hrvatski rječnik seže u daleku 1595. godinu, kada je Faust Vrančić izdao „Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika: dalmatinskog, latinskog, talijanskog, njemačkog i mađarskog“. Objavljen je u Veneciji, a od tada je, iako je prošlo mnogo godina, broj riječi u našoj svakodnevnoj uporabi samo opadao.

Naš je jezik i pod sve većim utjecajem anglizama, odnosno riječi preuzetih iz engleskoga jezika, koje se više čak niti ne trudimo prilagoditi ili zamijeniti domaćim riječima, a sve zbog naglog razvoja informatike te pojave naprava kojima ne stignemo pronaći hrvatski naziv. Bombardiraju nas tako sa svih strana monitori, guraju nas linkovi, hodnicima poplavljuju selfiji, iz pernica se vade stickovi, ispadaju već iz školskih torba hashtagovi…

Upravo se zato svake godine 16. listopada obilježava Dan rječnika, a svrha je ovoga dana (kao i svakoga dana!) isticanje važnosti upotrebe širokog broja riječi, obogaćivanje našeg svakodnevnog rječnika, učenju elokventnosti, ubijanju siromaštva i nemaštovitosti našeg govora.

Ukoliko želite razvijati svoj rječnik, na našim mrežnim stranicama svakoga ćete tjedna moći naučiti značenje nove riječi, riječi hrvatskoga jezika koju do tada vjerojatno niste koristili, a možda niti znali što ona znači. Mi ćemo vam ju predložiti, a vi odaberite želite li sudjelovati u spašavanju elokventnosti od izumiranja!

Kristijan Škrnički, 6. razred
Novinarsko-literarna skupina