Sama riječ prasičanje potječe od latinskog izraza prasichanus (čitaj: prasičanus) što u prijevodu na hrvatski znači dječja igra. U hrvatski kraj su igru donijeli Mlečani još početkom 9. stoljeća.

          Mlečani su bili poznati po svojoj trgovačkoj mornarici kojom su obišli cijeli tada poznati svijet. Legenda kaže da je jedan mletački dužd imena Prasac II. putovao sa svojom trgovačkom mornaricom na istok. Jako nevrijeme je uništilo cijelu trgovačku flotu osim broda hrabroga dužda Prasca II. Njegov brod je nevrijeme odnijelo do nepoznatoga otoka koji je bio pun svinja. Osim svinjama, otok je bio nastanjen i plemenom kojim je vladao čuveni poglavica Cerdo. Cerdo je imao prekrasnu kćer koja se zvala Schwein i u koju se dužd Prasac II. odmah zaljubio. Kako bi mogao oženiti princezu Schwein, Prasac je morao pobijediti poglavicu Cerda u igri prasičanje. I tako su se dužd i poglavica zaigrali u dječjoj igri koja se igra s palicom i pločicom. Prasac je naravno pobijedio Cerda, oženio princezu Schwein koju je poveo sa sobom kući gdje je živio sa svojom majkom koja je bila oduševljena svojom novom snahom. U čast princeze Schwein, Prasac II. je proširio igru prasičanje kroz cijelu svoju državu pa je onda dospjela i u Hrvatsku gdje se još dan danas ponekad zaigra.

        U stvarnom životu igra prasičanje nema veze s prascima, svinjama i krmačama. To je stara igra koju su igrali naši roditelji, a možda i bake i djedovi. Igra je vrlo jednostavna i igra se s palicom i pločicom. S igrom ćemo se više upoznati kroz školski projekt "Zaigrana škola" pa ako nekoga zanima kako se točno igra prasičanje, neka navrati do škole.

         I na kraju, rezultati ankete:

         Prasičanje je: