Osnovna škola Vladimira Nazora Nova Bukovica

Budući da u zimsko vrijeme djeca ne mogu igrati društvene igre vani, na otvorenom, zbog hladnoće i snijega postojale su dječje igre koje se igraju u zatvorenom na ploči.

Zimi mrak brzo pada pa su određene dječje igre morale biti za kućno igranje kako bi se djeci skratile duge zimske večeri. Poneke su se čak igrale i međugeneracijski kao što je i ova igra koju ćemo prikazati u radu.

U ovom broju časopisa predstavit ćemo igru „Mlin“ koja je zanimljiva ne samo djeci nego i odraslima zbog svojih pravila i logičkog razmišljanja.

"ŠTO JE POTREBNO ZA IGRU MLIN?"

Za igru mlin u prvom je redu potrebna posebno oblikovana ploča odnosno prostor koji se naziva „Mlinska ploča“ ili u hrvatskoj poznatija „Mlinovnica“. To je ravna ploča na kojoj su ucrtana tri kvadrata jedan unutar drugoga (kao na slici 1.). Kvadrati na ploči moraju imati međusobno usporedne stranice koje međusobno nose nazive „vanjska, srednja i unutarnja četvorina“. Na svakom su vrhu i u središtu svake stranice svake četvorine ucrtani kružići zvani „vršna i središnja ležišta“. Osim već nacrtanih staza duž stranica četvorina od svakog ležišta do susjednog, još su ucrtane staze od svakog središnjeg ležišta do susjednog središnjeg. Te staze zovemo „stranične i središnje putanje“. (Šeper, Kajetan „Mlin -Prilog nastavi i metodici matematike dječjih igara).  

Osim opisane ploče za igru mlin potrebno je 9 figurica jedne boje i 9 figurica druge boje. U hrvatskoj tradiciji ova je igra igrana sa 9 zrna graha i 9 zrna kukuruza. Istu tradicionalnu igru primijenili smo i u igri naših učenika.

"PRAVILA IGRANJA IGRE MLIN"

1. Na samom početku igre, igrača ploča je prazna. Prvo jedan, a zatim naizmjenično, igrači postavljaju po jednu figuricu na slobodnu, presječnu točku. U ovoj fazi igre, postavljaju se uvijek nove figure, a one na ploči se još uvijek ne smiju pomicati. Ako igrač u ovoj fazi formira „mlin” (tri uzastopne točke na liniji), odmah uklanja jednu protivničku figuru s ploče. Kad se nakon 9 poteza (9 figura) , sve figure uvedu u igru, prelazi se na sljedeću fazu.

2. Igrači naizmjenično pomiču po jednu svoju figuru, duž linija, do susjedne točke.  U ovoj fazi, može se pomaknuti jedna figura iz formiranog „mlina”, a u sljedećem potezu vratiti, formirati ponovo „mlin“ i iznova ukloniti protivničku figuru. Za rasformiranje formiranog „mlina”, koristi se termin „otvaranje”, a za ponovno njeno formiranje, termin „zatvaranje”. Kada igrač ostane na tri figure (tri zrna graha ili tri zrna kukuruza), samo on ulazi u treću fazu igre.

3. Igrač koji ostane s tri figure, ima pravo bilo koju od njih prebaciti na bilo koje slobodno polje. Ako u međuvremenu i protivnik ostane sa tri figure, i on tog trenutka ulazi u treću fazu igre. Znači, i njegove figure sada mogu skakati od polja do polja, bez obzira na linije spajanja.

Partija „mlina” se u drugoj fazi igre može i završiti „blokiranjem”. Ako bilo tko, na svom potezu, nema što odigrati – gubi partiju.

(Igrači: Mihael Vukomanović i Leon Mandić - 5.r.; fotograf: Dario Stojanović - 5.r.)

"POVIJEST IGRE MLIN"

Kada gledate ploču igre „Mlin“ znate li što uopće gledate? Znate li što ploča mlina kao znak/simbol predstavlja?

Ova, jedna od najstarijih igara na svijetu ima svoje mistične korijene. Igra kod nas poznata kao „Mlin“ ima prahistorijske korijene, a sam crtež polja vjeruje se, štiti od zla. Igra je toliko drevna da je nemoguće odgonetnuti odakle je točno potekla.

Najstariji poznata ploča za igru (koja za razliku od današnje verzije ima i dijagonalne linije) pronađena je na krovnim gredama hrama u Kurni iz 15. st , pr.kr. No arheolozi ističu kako je teško odrediti je li polje za mlin uklesano u drevnom Egiptu ili kasnije, obzirom na to da se na obližnjim gredama mogu naći i koptski križevi. “Jedino što je sigurno je da ne možemo datirati polje” zaključio je arheolog Friedrich Berger. 

Slično je pronađeno i u drevnim stijenama grobnica u Irskoj iz brončanog doba. Ploče su uklesane u kamen pa ih je nemoguće datirati, tj. isključiti mogućnost da su naknadno dodane. No sigurno je kako su rimski vojnici bili ludi za mlinom, a do srednjeg vijeka igra se igrala na sva tri kontinenta staroga svijeta, a vjeruje se kako su brojne druge strateške igre, poput dame ili šaha, potekle upravo od mlina. Podatci su vidljivi u starim rimskim knjigama i postojećim freskama. Osobito je bila popularna kod engleskih redovnika, no ne samo zbog igre – Kelti su vjerovali kako je sam crtež polja za igru snažan simbol koji štiti od zla, a to vjerovanje se brzo proširilo Europom. Tako Kelti vjeruju kako ih taj simbol (koji pronalazimo u igri „Mlin“, prikazan na runama, štiti od zla).

Nije poznato kako je igra „Mlin“ došla na naše današnje tlo Hrvatske pa tako i Nove Bukovice. Jedni povjesničari tvrde kako je igra „Mlin“ u Hrvatsku došla pod utjecajem rimskih vojnika i rimskih osvajanja (što bi za područje Istre i Dalmacije bilo vjerojatno), ali za naše područje je ipak vjerojatnija teorija da su je donijeli Osmanlije prilikom velikih turskih pohoda i osvajanja naših prostora. Kako god bilo ovo je igra koja se u našoj državi poznato igrala još u 17. stoljeću stoga je s pravom možemo nazvati i našom tradicionalnom igrom jer se već nekoliko stoljeća igra na našim prostorima, o čemu svjedoči i uklesani kamen pronađen na području naše Slavonije. 

"JE LI IGRA MLIN ZA DJECU ILI ODRASLE?"

Pitanje je li igra „Mlin“ za djecu ili odrasle može si postaviti svaka osoba. Jedni će reći kako su sve igre isključivo za dječju razbibrigu i igranje. No jedan znanstvenik je pokušao matematičkom logikom i zakonima koji vladaju u matematici pokazati kako uvijek pobijediti u toj igri. Određenim pravilima i postupcima pokazao je kako uvijek „stjerati vodu na svoj mlin“. U svojem radu Kajetan Šeper „Mlin -Prilog nastavi i metodici matematike dječjih igara“ prikazuje upravo to.

Ako znamo da je ova igra kratila dane rimskim vojnicima i legionarima, turskim osvajačima i engleskim redovnicima onda ovu igru zasigurno možemo svrstati među igre koje ne poznaju dobnu granicu. Naši učenici kao i njihova braća i sestre poznaju ovu igru od malena (stoga ju i smatramo dječjom tradicionalnom igrom), ali isto tako znaju ovu našu tradicionalnu igru zaigrati i sa svojim roditeljima kao i bakama i djedovima. 

Učenica Klara Peček (2.r.) igra "Mlin" sa majkom. 

Učenica Marija Sobol (2.r.) igra "Mlin" sa bakom.

Učenik Ivano Dolovski (3.r.) igra "Mlin" sa bakom.

Učenica Dora Sobol (3.r.) igra "Mlin" sa bakom.

Učenica Dunja Sobol (3.r.) igra "Mlin" sa bakom. 

Učenik Sebastian Halas (2.r.) igra "Mlin" sa djedom.

Učenica Lana Terek (2.r.) igra "Mlin" sa djedom.

Učenik Emanuel Nikolić (2.r.) igra "Mlin" sa bakom.

Učenik Luka Vujasin (3.r.) igra "Mlin" s djedom. 

Tekst: Ruža Živković, pedagoginja

Prijevod teksta na engleski jezik: Maja Pavlić, učiteljica engleskog jezika 

Angažiranje roditelja, učenika, djedova i baka: Jasminka Stošić i Marija Peček, učiteljice razredne nastave

Forografije: ukućani naših učenika