Osnovna škola Vladimira Nazora Nova Bukovica

Glagoljica je na poseban način dio hrvatskoga povijesnog identiteta – od ranoga srednjeg vijeka pa do danas. Kao takva, bila je često osporavana, ali i gorljivo branjena.

Jedno od  prvih i najsnažnijih glagoljaških središta bilo je područje Zadra i Nina. Po mišljenju Marije Agnezije Pantelić upravo su okolica Zadra sa susjednim Ninom bili živi centar pravi rasadnik glagoljaške pismenosti. To potvrđuju glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani mnogobrojni kameni spomenici (nadgrobne ploče, natpisi na crkvama i natpisi na privatnim kućama) i grafiti, dokumenti i kodeksi: matične knjige (krštenih, vjenčanih, umrlih, krizmanih), knjige stanja duša, godari, anagrafi, bratovštinske knjige (madrikule), knjige računa, propovijedi, zbornici, redovničke regule, likaruše, zaklinjanja, crkvena prikazanja, sudski spisi, zapisnici općinskih administracija, osobna, crkvena i ostala korespodencija.

Sačuvan je veliki broj glagoljskih zbornika i zbirki propovijedi. U drugom izdanju Popisa glagoljskih kodeksa zadarske nadbiskupije, koji je 2015. godine priredio mons. dr.  sc. Pavao Kero, spominje se 541. glagoljski kodeks, ali, nasreću, taj broj nije konačan.

Na ovom području su djelovali brojni glagoljaši poput Šimuna Kožičića Benje ((1460. – 1536.), modruški biskup, bio osnivač glagoljske tiskare u Rijeci (1530. godine). Vicko Zmajević, zadarski nadbiskup sagradio u Zadru glagoljaško sjemenište koje je otvoreno nakon njegove smrti 1748. godine i dobilo ime po njemu "Zmajević", tu su Ivan Berčić, don Luka Jelić, don Vladislav Cvitanović, Nedo Grbin i brojni drugi.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je 2014.g. Rješenje kojim se utvrđuje da umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalne kulturne baštine.

Upravo to umijeće mi želimo prenijeti na mlade naraštaje i tako glagoljicu oteti zaboravu. Naša je škola tu želju odnosno misao vodilju protkanu kršćanskim vrednotama  počela ostvarivati u svom odgojno- obrazovnom radu davši joj mjesta i u svojoj ulozi snažnog društvenog posrednika i koordinatora.

Odatle i zamisao o likovnom natječaju „Iskoni bje Slovo“ – iskoni bje slovo – što su prve riječi Ivanova Evanđelja  koje znače:  „U početku bijaše Riječ“.

Ovom natječaju dao je svoju veliku podršku nedavno preminuli  mons. dr. sc. Pavao Kero (1940. - 2018.), glagoljaš našega vremena koji je dao neizmjerljiv doprinos čuvanju i promicanju glagoljice. U svojoj Nadbiskupiji obavljao je niz službi i za svoj je raznovrstan rad dobio više crkvenih i državnih priznanja. Između ostaloga, bio je pune 42 godine voditelj Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, u kojoj je njegovom zaslugom 2012. godine otvoren stalni postav izložbe „Glagoljica na zadarskom području“. On je glavni inicijator Udruge glagoljaša Zadar i spiritus movens gotovo svih zadarskih događanja vezanih za glagoljicu   – od Sabora glagoljaša, Staze glagoljaša, projekta Gospa od Zdravlja,  časopisa Slovo rogovsko, do biblioteke „Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae“ u kojoj se od 2010. pod njegovim vodstvom objavljuju glagoljski kodeksi Zadarske nadbiskupije u faksimilu i transliteraciji s popratnim studijama. Do sada je u toj biblioteci tiskano 30 knjiga u  XXIV. sveska (31. knjiga je u tisku).

„Čuvajte mi glagoljicu“, bile su jedne od posljednjih riječi ovoga skromnog, poniznog i velikog čovjeka koji je smatrao glagoljicu živim hrvatskim jezikom, kulturnim i crkvenim spomenikom najviše kategorije. Puni zahvalnosti, nastavljamo kročiti njegovim stopama.

 CILJ NATJEČAJA: Osvijestiti važnost glagoljice, njezino povijesno značenje. Učenici i učitelji pratili bi tragove hrvatske prošlosti i upravo na tom tragu mogli bi pronaći vizualnu ljepotu svakog kamena, ulice, crkve, narodne nošnje, čipke, čovjeka… i pretočiti ju kroz prošlost, sadašnjost ili budućnost Hrvatske, kroz povijesne knjige i glagoljska slova u likovni izričaj/likovne uratke. Samo zajedničkim radom može se postići da se srca sudionika  ražare i da slikaju ili crtaju potaknuti ljubavlju i dobrotom Na taj način djeca bi otkrila bogatstvo i ljepotu stvaralaštva i važnost glagoljice te bi ju čuvala od zaborava.                               

Propozicije natječaja:

Na natječaju mogu sudjelovati svi učenici od 1. do 8. razreda osnovnih škola Republike Hrvatske. Jedan učenik može sudjelovati najviše s jednim radom.  

Želimo biti zanimljivi u poticajnom i likovno-tehničkom smislu te smo odlučili da motiv/poticaj ovogodišnjih likovnih radova budu - inicijali -   početna slova teksta koja su posebno lijepo ukrašena.

Likovni radovi:

Zadaće slikanja, crtanja, oblikovanja:

Nakon usmjerenog opažanja, analiziranja i razgovora o motivu/poticaju vizualnog istraživanja, učenik treba naslikati ili nacrtati u likovnoj tehnici po izboru na formatu papira A4.

Likovno – tehnička sredstva:

- olovka

- tuš i metalno pero

- tuš i kist

- lavirani tuš

- tempera

- akvarel

- grafika: kartonski tisak ili linorez

- kolaž

- sve kombinirane tehnike

Radovi moraju biti pojedinačni. Šalju se poštom, propisno zamotani i zaštićeni od oštećenja. Nije dozvoljeno slanje u roli ili tubi.

Na poleđini likovnih radova mora pisati:

 Likovni natječaj „ISKONI BJE SLOVO“

 IME I PREZIME UČENIKA/CE:

 RAZRED:

 ŠKOLA:

 IME I PREZIME MENTORA:

 ADRESA ŠKOLE:

Likovni radovi moraju biti poslani najkasnije do 3. svibnja 2019.

Radovi se šalju na adresu:

Likovni natječaj ISKONI BJE SLOVO

OŠ ZADARSKI OTOCI

TRG DAMIRA TOMLJANOVIĆA GAVRANA 2,

23000 ZADAR.

Rezultati natječaja bit će objavljeni na mrežnim stranicama naše škole 10. svibnja. Na izložbu, priredbu i dodjelu nagrada, 24. svibnja,  bit će pozvano 12 učenika i mentora kao i svi ostali sudionici natječaja. Poslane učeničke radove izabrat će i vrjednovati stručno povjerenstvo. Radovi se ne vraćaju. Molimo potpisanu suglasnost roditelja za nagrađene učenike radi objavljivanja fotografija djece i njihovih imena i prezimena u medijima. Suglasnost čuva mentor.

Školskoj knjizi zahvaljujemo na podršci i sponzorstvu.

Pristigli radovi bit će podijeljeni u 4 kategorije:

              1. kategorija: učenici od 1. do 2. razreda osnovne škole

              2. kategorija: učenici od 3. do 4. razreda osnovne škole

              3. kategorija: učenici od 5. do 6. razreda osnovne škole

              4. kategorija: učenici od 7. do 8. razreda osnovne škole

Vrijednosni ocjenjivački sud povjerenstva temeljit će se na osjetilnim, spoznajnim i likovno izražajnim i stvaralačkim mogućnostima učenika određene dobi, a prosudba radova na postignutoj razini izvornosti, izražajnosti i likovno-tehničkoj izvedbi.

Zahvaljujemo na suradnji,

  Ravnatelj: Davor Barić