Škola u prirodi u Slovačkoj
Autor: Ruža Živković, 5. 7. 2024.
Učenici iz OŠ kralja Tomislava Našice, OŠ Ivana Brnjika Slovaka Jelisavac, OŠ „Josip Kozarac“ Josipovac Punitovački, OŠ Banova Jaruga, OŠ Josipa Kozarca Lipovljani, OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica, OŠ Julija Benešića Ilok s učiteljicama voditeljicama Jelenom Dejanović, Boženom Dasović i Anom Marošević apsolvirali su od 21. do 30. lipnja 2024. Školu u prirodi u slovačkom mjestu Mýto pod Ďumbierom u Niskim Tatrama.
Tijekom desetodnevnog boravka djeca su usavršavali svoja znanja o slovačkom jeziku i kulturi s naglaskom na zaštitu prirodnih resursa, očuvanju okoliša i biljne raznolikosti. U sklopu kreativnih radionica učenici su izrađivali eko torbe, žičane ukrasne predmete, magnete i sl. Sa svojim vršnjacima iz Poljske, koji su u to vrijeme zajedno s njima boravili u hotelu Mýto, bili su podijeljeni u timove, koji su uzajamno surađivali i međusobno se natjecali u sportskim igrama, rješavanju zadanih zadataka kao osmišljavanje svojih zastava i svojih prepoznatljivih bedževa.
Program Škole u prirodi je završio nastupom hrvatskih i poljskih učenika.
Slobodno vrijeme su koristili za učenje europskih i slovačkih plesova, promatranje žive tatranske prirode, a također i za rekreiranje u svom odabranom sportu – nogometu, odbojci, badmintonu, košarci… Neizostavno je bilo i planinarenje na vrh gore Javorie iznad rijeke Hron, na Pusti grad Zvolen, gdje se nalaze ostaci ranog srednjovjekovnog dvorca iz 12. st. na 569 nadmorske visine. Najatraktivniji izlet je bio posjet Demänovskoj špilji slobode koja je na 870 m nadmorske visine u Niskim Tatrama s mnoštvom velikih i prekrasnih stalktita, stalagmita i stalagnata.
Program Škole u prirodi je završio nastupom hrvatskih i poljskih učenika prezentirajući svoja pjevačka, recitatorska, plesna i dramska umijeća iz svoje države, te podjelom diploma i prigodnih poklona. Projekt Školu u prirodi organizirali su Ministarstvo školstva, istraživanja, razvoja i mladeži Republike Slovačke i Metodički centar za Slovake u inozemstvu Sveučilišta Mateja Bela u Banskoj Bystrici na čelu s voditeljima Jánom Chrťanom, Zuzanom Drugovom i Nikoletom Kušnirovom. Na osnovu bilateralne suradnje između Hrvatske i Slovačke troškove puta snosilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja mladih u Republici Hrvatskoj uz koordinaciju Slovačkog centra za kulturu u Našicama. Ovom prigodom se sudionici zahvaljuju svima koji su doprinijeli realizaciji ovoga projekta.
Izvor: Ana Marošević, OŠ kralja Tomislava Našice
Slovački jezik po modelu C u OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica
Izborni predmet slovački jezik i kultura u OŠ Vladimira Nazora u Novoj Bukovici izvodi se na hrvatskom i slovačkom jeziku. Učimo jezik i njegujemo kulturu slovačke nacionalne manjine (geografiju, povijest, glazbenu i likovnu kulturu).
Nastava se održava u kombiniranim odjelima, i to: ponedjeljkom za razrednu nastavu (za učenike od 1. do 4. razreda), te četvrtkom za predmetnu nastavu (za učenike od 5. do 8. razreda) u PŠ Miljevci.
Prijevoz učenika, kao i udžbenici su osigurani od strane Slovačkog kulturnog centra u Našicama.
Kome je namijenjen slovački jezik?
Izbornu nastavu slovačkoga jezika mogu pohađati svi učenici iz svih razreda OŠ Vladimira Nazora u Novoj Bukovici.
Zašto učimo slovački jezik u našoj školi?
U našoj zajednici slovački je jezik aktivno prisutan od 19. stoljeća. Slovaci su se naselili u ova područja u potrazi za poslom (prije svega krčenje šuma) te su odlučili započeti ovdje novi život, a zadržali su naravno i svoj jezik i kulturu koju i dan danas prenose s koljena na koljeno.
Tako danas imamo potomke Slovaka u Miljevcima, gdje se nalazi i naša područna škola, Zokovom Gaju, Našicama, Jelisavcu, Iloku, Požegi, Lipovljanima, Josipovcu Punitivačkom, Jurjevcu Punitovačkom, Osijeku i dr.
Slovaci su zadržali svoj jezik i kulturu, a ponešto su o tome prenijeli i svojim susjedima. Tako danas imamo manifestacije poput Miljevačkih dana kukuruza (gdje se svake godine predstavljaju i naši učenici), Večer polesnjaka u Našičkom Markovcu, Večer korbačíka u Jelisavcu i dr. koje su uvijek odlično posjećene.
Isto tako, u kulturnom životu naših gradova i sela vrlo su aktivne Matice slovačke, koje organiziraju manifestacije, folklorne večeri, druženja, uče djecu slovački folklor, podupiru učenje slovačkog jezika u školama, odlaze u druge zemlje pokazati svoje umijeće, te jednostavno djeluju kao mostovi suradnje.
Koje su prednosti učenja slovačkoga jezika?
Slovački jezik pripada slavenskoj grupi jezika te nam je s time vrlo blizak. Dobro je znati i da znanje jednog svjetskog jezika u našem društvu više nije dovoljno.
Pohađajući izbornu nastavu slovačkoga jezika učenici dobivaju mogućnost otići u Slovačku na ljetnu školu (vremenski okvir: lipanj-kolovoz), te iz prve ruke učiti jezik i upoznati svoje vršnjake iz drugih zemalja. Također imaju mogućnost kreativnog likovnog i pismenog izražavanja, a njihovi radovi objavljuju se, zajedno s radovima ostalih učenika iz škola u kojima se uči slovački jezik, u našem godišnjem dječjem zborniku Kvapky.
Isto tako, učenici se mogu upoznati sa svojim vršnjacima iz susjednih škola u Slavoniji na godišnjoj literarno-recitatorsko-dramskoj smotri Slovenčina moja, te pokazati svoje znanje.
Novost je da od prošle godine sudjelujemo i na natjecanju fotografije i kratkog filma, na kojem učenici imaju mogućnost dobiti vrijedne nagrade. Učeničke fotografije šalju se u Bansku Bystricu na Sveučilište Mateja Bela, a pobjednici su nagrađeni putovanjem na dva dana u Bansku Bystricu, gdje sudjeluju na animacijskim radionicama sa djecom iz Europe, dobivaju certifikat o sudjelovanju te preuzimaju svoju nagradu.